Tijekom zadnjih godina primjećuje se intenzivni razvoj svih oblika instrumentalne dijagnostike, koji se primjenjuju u onkologiji.  U takve tehnologije možemo svrstati tradicionalni RTG pregled različitim njegovim metodama (rendgenoskopija, rendgenografija  i dr.), ultrazvučnu dijagnostiku (UZD), rendgensku kompjutorsku (KT) i magnetsko – rezonansnu tomografiju (MRT), tradicionalnu angiografiju, različite metode i metodike nuklearne medicine, kao i sve masovnije korištenu metodu u onkologiji nelinearne dijagnostike (NLS) uz primjenu uređaja „Metatron“.  Zajednički vektori  takvog razvoja su: povećanje važnosti i složenosti kompjutorske podrške NLS-tehnologije i pojedinih uređaja; integracija ove metode, usporedo sa različitim tehnologijama, za rješavanje dijagnostičkih zadataka u okvirima jednog anatomskog područja, sustava ili patologije.

NLS-dijagnostika je u onkologiji prvenstveno usmjerena na rješavanje niza osnovnih zadaća, u koje možemo svrstati  rano otkrivanje onkoloških oboljenja, njihovu nozološku dijagnostiku,  stupnjevanje i ocjenu rezultata liječenja. U današnjim uvjetima možemo govoriti o formiranju određenih pravaca u NLS-dijagnostici, koji se realiziraju u različitim fazama pružanja onkološke pomoći i zahtijevaju različite organizacijske, tehnološke i metodske pristupe. U takve pravce spadaju:

Rana (pretklinička) dijagnostika  neoformacija ili skrining onkoloških oboljenja;

Ocjena patoloških promjena organa i tkiva kod primjene neinvazivnih  NLS-tehnologija;

     2.1. Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika otkrivenih patoloških promjena, posebno onkoloških i ne onkoloških oboljenja, određivanje anatomskih i funkcionalnih karakteristika patološkog procesa;

     2.2.  Stupnjevanje malignih tumora, uključujući tradicionalnu ocjenu raširenosti primarnog tumora, metastaza u regionalne limfne čvorove i prisutnost udaljenih metastaza

     2.3. Ocjena rezultata kirurškog liječenja, kao i liječenja lijekovima i zračenjem, uključujući kako promjenu zapravo tumorskog tkiva, tako i nastale komplikacije, nastale tijekom liječenja ili reakcije.

     2.4.  Dinamičko promatranje bolesnika  u kasnijim razdobljima nakon liječenja.

Rješavanje svake od nabrojanih zadaća primjenljivo  na konkretni patološki proces, zahtijeva  zajedničko korištenje NLS-dijagnostike i različitih tehnologija zračenja. Međutim, ako je prijašnjih godina u NLS-dijagnostici dominirao princip postupnog napredovanja od jednostavne metodike do složenije, onda je zadnjih godina sve rašireniji principijelno drugi pristup. On se sastoji u odabiru najuspješnijih, uključujući i najskupljih metodika ili njihovih kombinacija za ostvarivanje maksimalno brzog i učinkovitog rezultata.

Kao tipičan primjer zadnjih godina  u ovom području, možemo navesti primjenu trodimenzionalne rekonstrukcije prikaza tkiva tumora na temelju podataka, dobivenih višedimenzionalnom  NLS-skopijom uz pomoć višedimenzionalnih nelinearnih skenera velike brzine „Metatron“  serije Z i dijagnostičkog programa „Hunter“ u kombinaciji sa KT ili MRT za ocjenu raširenosti tumorskog procesa na nivou čitavog organizma. Takav pristup neizbježno dovodi do ozbiljnih strukturnih promjena, kako u samoj dijagnostici, tako i u onkološkoj praksi u cjelini.

Skrining onkoloških oboljenja. Skrining kao organizacijska mjera usmjeren je na otkrivanje oboljenja kod osoba, kod kojih nema kliničkih manifestacija tog oboljenja, pa prema tome, ne postoje razlozi za traženje medicinske pomoći. Provedba masovnih NLS-pregleda s ciljem rane dijagnostike onkoloških oboljenja uvijek je imala pristalice i protivnike. To je uvjetovano time, što otkrivanje tumora u pretkliničkoj fazi svog razvoja ne odgovara uvijek pojmu „rane dijagnostike“.

Danas su znanstvenici na tom polju formulirali osnovne zahtjeve za sve programe skrininga onkoloških oboljenja, uključujući one, koje se temelje na NLS-tehnologijama:

• oboljenje mora biti dovoljno rašireno i mora imati veliko socijalno značenje;

•  potreban dijagnostički test (metoda NLS-dijagnostike), koji omogućava pouzdano otkrivanje u pretkliničkoj fazi;

• mora postojati mogućnost izlječenja otkrivenog oboljenja uz pomoć postojećih metoda:

• slrining mora voditi  prema smanjenju mortaliteta  kod populacije od navedenog oboljenja;

• Skrining mora biti ekonomski isplativ, t.e. troškovi za ranu dijagnostiku moraju biti manji od troškova liječenja bolesnika, koji  traže medicinsku pomoć sa kliničkim simptomima.

       Navedeni principi su dana realizirani tek sa jednim skrining programom, koji se temelji na primjeni NLS-tehnologiji – telemedicinskom monitoringu uz korištenje instrumentalno-programskog kompleksa „Metatron TorDi“. Iznimna mogućnost navedenog uređaja se sastoji u povećanoj osjetljivosti dijagnostike i proširenju funkcionalnih mogućnosti sustava na račun osiguravanja provedbe tehnički udaljene dijagnostike (teledijagnostike) u asinkronom režimu dijaloga liječnika i pacijenta, u kojem oni mogu općiti u interaktivnom režimu neovisno o međusobnoj udaljenosti.

Postavljena se zadaća rješava na račun primjene sustava torzijskog telemetrijskog monitoringa daljinskog pregleda od strane medicinskih djelatnika prema pokazateljima, koji odražavaju  zdravstveno stanje pacijenta-

Učinkovitost skrininga onkoloških oboljenja danas ne izaziva nikakvu sumnju. Glavne rasprave zadnjih godina se vode  vezano za pojedine aspekte tih programa, a naročito se razmatraju:

Dobne granice, u kojima je svrsishodno započeti i završiti skrining, kao i njihova ovisnost o nacionalnim  osobitostima;

Mogućnost primjene NLS  za ocjenu karcinoma različite lokalizacije;

Mjesto ove tehnologije u primarnoj i preciznoj dijagnostici onkoloških oboljenja.

       Treba primijetiti, da se u Rusiji telemedicinski skrining do sada nije  provodio, što je povezano s izostankom financiranja takvih programa, pomanjkanjem opreme i kvalificiranih kadrova u većini regija i  nedovoljnim organizacijsko-metodskim proučavanjem sustava telemedicinskog skrininga.

Istovremeno sa telemedicinskim skriningom, intenzivno se razvijaju i drugi programi pretkliničke dijagnostike, uključujući rano otkrivanje karcinoma pluća korištenjem virtualne višedimenzionalne NLS-skopije, karcinoma  debelog crijeva na temelju virtualne NLS-skopije u kombinaciji sa KT ili MP – kolonoskopijom. Od navedenih programa najkonkretniji rezultati su dobiveni u proučavanju problema rane dijagnostike karcionoma pluća.

Suvremeni perspektivni dijagnostički programi za proučavanje mogućnosti skrininga bronhogenog karcinoma  se temelje na korištenju virtualne spiralne NLS. Glavna prednost navedene tehnologije je u usporedbi sa rendgenografijom i fluorografijom , visoka rezolucija. Primjena virtualne NLS omogućava sigurno otkrivanje žarišta u plućnom tkivu veličine 0,5-0,7 mm. U većini većih istraživanja je utvrđeno, da virtualna NLS omogućava otkrivanje žarišta u plućima kod 10-12% promatranih pacijenata iz  rizične skupine, a koji kod 0,5-1,5% predstavljaju bronhogeni karcinom. Preko 80% tih karcinoma se ne vidi kod rendgenografije, čija je granica rezolucije 3-5mm. Kod 80-95% pacijenata NLS omogućava otkrivanje karcinoma u I fazi.

Glavna ograničenja u masovnoj primjeni virtualne NLS-skopije za skrining bronhogenog karcinoma su u većini slučajeva velika količina lažno pozitivnih nalaza, izostanak uvjerljivih dokaza za smanjenje  smrtnosti bolesnika u skupinama skrininga u usporedbi s kontrolnim skupinama ili sa populacijom u cjelini.

      Dijagnostika i stupnjevanje zloćudnih tvorevina..

Zadnjih godina svjedočimo brzom razvoju NLS tehnologija, koje su usmjerene na dijagnostiku i određivanje faze neoformacija različitih lokalizacija-

     Višeslojna spiralna kompjutorska NLS-skopija je odredila značajan prodor u kliničkoj primjeni svih instrumentalnih tehnologija. Korištenje metode NLS-skopije omogućava ostvarivanje dviju osnovnih prednosti  ove tehnologije: povećanje brzine skeniranja i   prostorne rezolucije. Povećanje brzine skeniranja proporcionalno je količini korištenih paralelnih procesora.  Tako na primjer, primjena sustava   LAPP (sustava od 4 paralelna procesora super visoke  računalne snage  i brzine) omogućava skraćivanje vremena skeniranja zadanog anatomskog područja za 8 puta, u usporedbi sa NLS uređajima prethodne generacije „Oberon“. U praksi to znači, da neko anatomsko područje, na primjer prsa ili trbuh, može biti pregledana za svega 3-5 sekundi  Povećanje brzine skeniranja omogućilo  je uvođenje u praksu  istovremenog pregleda nekoliko anatomskih područja , na primjer, prsa i trbuh, glavu, vrat i gornju polovicu prsa,  što je od velikog značaja za onkološki praksu.  Tako je postao moguć pregled udova, uključujući cjevaste kosti, jednog ili više segmenata kralježnice, što je prije bilo moguće samo primjenom MPT-a.

          Druga prednost NLS-dijagnostike  je u smanjenju  dimenzija skeniranog područja, zahvaljujući maksimalno mogućem povećanju prostorne rezolucije. Ako su se kod uređaja „Oberon“ mogli pregledati ultrastrukture minimalne dimenzije od 100-200 mikrona,  sada su sa uređajem „Metatron“  to dimenzije 5-10 mikrona.  Upravo se ovom tehnologijom mogu otkrivati patološke formacije spomenutih dimenzija. U kliničkoj praksi se obično bira kompromis između maksimalno moguće brzine pregleda i maksimalno moguće rezolucije u tim uvjetima.

      Povećanje rezolucije ima još jednu važnu posljedicu. Kod debljine sloja od 5-10 mikrona formiraju se takozvani izotropni odrazi. U tom se slučaju matrica odraza sastoji od voksela, koji imaju jednake ili skoro jednake bridove (imaju oblik kocke). Rezolucija duž aksijalne i uzdužne plohe skeniranja postaje jednakom, što omogućava po završetku skeniranja  stvaranje informativnih dvo- i trodimenzionalnih preobrazbi  istraživanog područja.

     Uvođenje NLS u kliničku praksu je omogućilo, da se bitno poveća učinkovitost angiografskih istraživanja, čiju osnovu čini skeniranje odabranog anatomskog područja u trenutku prolaska kontrastnog sredstva krvnim sudovima bolusa. U kombinaciji sa različitim metodama virtualnih preobrazbi to nam daje mogućnost proučavati unutarnji otvor krvnih sudova, otkrivati trombe, ocjenjivati korelacije krvnih sudova sa patološkim tvorbama.  U onkološku praksu se intenzivno uvode tehnologije virtualne NLS-skopije, naročito kolonoskopije, angioskopije, bronhoskopije, endoskopije  nosnih šupljina i dr.

       Brzi razvoj NLS-a se odlikuje pojavom uređaja s principijelno novim softwareom (program  «Metapathia GR Hunter»). Osnovna tendencija se sastoji u maksimalnom skraćivanju vremena  prikupljanja signala  za osiguravanje kvalitetnih istraživanja. Drugi pravac razvoja NLS-a je korištenje poboljšanih skenera  Z-serije, koji omogućavaju promatranje nekoliko anatomskih područja tijekom jednog pregleda, koji traje 10-15  minuta. Najreprezentativniji je na tom planu в NLS-pregled čitavog tijela, usmjeren na  pronalaženje primarnog karcinoma ili metastaze bolesti pojedinih organa i tkiva.

    Značenje  NLS-a se stalno povećava zahvaljujući usavršavanju opreme i stvaranju etalon preparata za određivanje funkcionalnog stanja i metabolizma raznih organa i sustava. Danas je onkologija, uz  kardiologiju jedno od glavnih  težišta  ove tehnologije. Brojna istraživanja, kako prospektivna, tako i retrospektivna su pokazala, da je NLS  jedna od najučinkovitijih metoda za otkrivanje raka tkiva. Ako pokazatelji osjetljivosti i specifičnosti KT i MPT u otkrivanju neoformacija različite lokalizacije iznose 60-90%, onda su slični pokazatelji NLS-a praktički u svim istraživanjima premašivali 80%. Pritom, minimalne dimenzije patoloških tvorevina,  otkrivenih uz pomoć NLS-a, iznose  0,3-0,5 mm. Glavni značaj NLS-a je u diferencijalnoj dijagnostici dobroćudnih i zloćudnih neoformacija, pri  otkrivanja primarnog karcinoma kod bolesnika  sa metastazom raznih organa i tkiva, pri određivanju raširenosti primarnog karcinoma kod nepoznatih metastaza u regionalnim limfnim čvorovima i pojedinima organima. U svim nabrojanim kliničkim situacijama informativnost NLS-a je veća od tradicionalnih tehnologija morfološke vizualizacije.

Glavni nedostatak NLS-a, kao i većine  drugih instrumentalnih metoda je teškoća precizne topične dijagnostike otkrivenih patoloških tvorevina, nemogućnost određivanja korelacija karcinoma sa susjednim organima i tkivima. U te svrhe se dana koristi KT. Stoga je opravdanom postala pojava kombiniranih NLS/KT, koji omogućavaju provedbu dva ispitivanja, praktički istovremeno,  uz kasnije objedinjavanje anatomskih KT- i virtualnih prikaza u jednu sliku. O svrsishodnosti sličnog pristupa dijagnostici neoformacija, danas se naširoko diskutira.

       Na taj način, suvremen tehnologije NLS-dijagnostike imaju veliki značaj u onkološkoj praksi, osiguravajući precizne i pravovremene podatke o postojanju i raširenosti kanceroznog procesa.